7.12.11

GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PROSTORNI OBUHVAT ŽEPE

Žepa se nalazi na istoku Bosne i Hercegovine. U regionalno-geografskom smislu pripada makroregiji Srednje Bosne i Gornjopodrinjskoj mezoregiji.

U administrativnom smislu Žepa predstavlja Mjesnu zajednicu u sjevernom dijelu općine Rogatica, koja danas pripada entitetu Republika Srpska. Površina područja Mjesne zajednice iznosi 82 km², a sjedište je naselje Žepa.
 
Prilog 1.  Položaj Žepe unutar granica Bosne i Hercegovine
(Izvor: Geografska karta BiH 1:1 000 000, Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i  sporta, Sarajevo, 1996.)


U geotektonskom pogledu Žepa leži u zoni Unutrašnjih Dinarida, odnosno u centralnoj ofiolitskoj zoni. Ovaj prostor je građen pretežno od stijena mezozojske starosti, predstavljenih klastičnim naslagama, krečnjacima i dolomitima.
U geomorfološkom pogledu prostor Žepe pripada planinsko-kotlinskom reljefu istočnog dijela Bosne i Hercegovine i obuhvata dolinu rijeke Žepe koja se prostire između planinskih masiva Javora i Devetaka i njihovih ogranaka Sijemča i Bokšanice.  
U klimatskom pogledu Žepa se nalazi u južnom dijelu sjevernog umjerenog klimatskog pojasa. Niža područja u istočnom dijelu imaju obilježja umjerenokontinentalne, a viša područja na sjeveru, zapadu i jugu imaju obilježja pretplaninske i planinske klime. Prema Kepenovoj klasifikaciji klimata na prostoru Žepe su zastupljeni Cfb i Cfc klimatski tipovi.
Hidrografsku okosnicu predstavlja rijeka Žepa, lijeva pritoka Drine. Područje Mjesne zajednice Žepa izlazi na Perućačko jezero, vještačku akumulaciju na rijeci Drini.

 U biogeografskom pogledu ovo područje ima odlike srednjoevropske vegetacione zone i pripada vegetaciji Unutrašnjih Dinarida, predstavljenoj različitim vrstama hrasta, bukve, crnog bora, jele i smrče.
Na području Žepe rasprostranjena su uglavnom automorfna tla kalkokambisol, kalkomelanosol, luvisol, distrični kambisol, litosol i dr.
Žepa ima nepovoljan saobraćajno-geografski položaj, jer je udaljena od svih važnijih saobraćajnih pravaca. Od Rogatice je udaljena 36 km, od Han Pijeska  28 km, a sa njima je donedavno bila povezana  samo makadamskim putevima.



Područje Mjesne zajednice Žepa prostire se između 43° 55’  i  44° 01’ sjeverne geografske širine, te 19° 01’  i  19° 13’ istočne geografske dužine. Najsjevernija tačka je Radava na planini Javor, a najjužnija tačka je kota Baba na Bokšanici. Najzapadnija tačka je kota Bukova gora na planini Devetak, a najistočnija Greben na planini Sijemač.



Područje se prostire na nadmorskoj visini od 291 metar (Perućačko jezero) do 1525 metara (Zlovrh).

 Granica područja Mjesne zajednice Žepa prema općini Višegrad je rijeka Drina, odnosno Perućačko jezero. Prema općini Srebrenica granica se pruža od Drine u pravcu sjeverozapada preko planine Sijemač i to kotama Greben (1094 m), Zlovrh (1525 m), G.Baba (1500 m), Mehovac (1490 m) do Radave (1339 m). Dalje se nastavlja granica prema općini Han Pijesak u pravcu juga preko Strmice (1406 m), spušta se u Budučin potok sve do njegovog ušća u rijeku Žepu, zatim ide rijekom Žepom i preko Stinjevca u pravcu zapada izlazi na Rid (980 m), zatim preko Prijeke gore (1133 m), Međeđaka do sela Rudice, pa prema jugu na Bukovu goru (1380 m), jedan od vrhova planine Devetak. Granica prema općini Rogatica ide Devetakom u pravcu jugoistoka preko kote Visibaba (1223 m) do Tisovog brda (1253 m), zatim preko Bokšanice (1241 m) do kote Baba (1239 m) i spušta do rijeke Drine.
Prilog 8.  Granice Mjesne zajednice Žepa 
(Izvor: Topografska karta 1:50 000, List Višegrad 1, Vojnogeografski institut Beograd, 1982., List Zvornik 3, Vojnogeografski institut Beograd, 1968.)


Nema komentara:

Objavi komentar