Geološki najstarije naslage na području Žepe datiraju iz mezozojske ere i predstavljene su trijaskim i jurskim sedimentima.
Trijaske naslage zahvataju najveći dio područja Žepe i predstavljene su u manjoj mjeri donjim, a u većoj mjeri srednjim i gornjim trijasom.
Donji trijas T1 zastupljen je na manjem prostoru planine Sjemač, jugozapadno od Zlovrha. Naslage donjeg trijasa predstavljene su kvarcnim arenitima, glincima, liskunovitim škriljcima i rijetko subgrauvakama i konglomeratima. (4)
Srednji i gornji trijas T2,3 zahvata veoma veliki prostor na zapadu, jugozapadu i jugu područja Žepe i to u oblasti Devetaka, Kose,Tisovog brda, Dobrotuša i Bokšanice, te na sjeveroistoku i istoku u oblasti planina Javor i Sjemač. Ove naslage predstavljene su masivnim sprudnim krečnjacima i rjeđe slojevito-bankovitim krečnjacima.
Gornji trijas T3 ima značajno rasprostranjenje na sjeveru i sjeverozapadu u oblasti Prijeke gore i Ratka, šireg područja sela Laze, Radinovog brda i Gusinca, te jugoistočno od naselja Žepa u oblasti Grada i Križevca. Gornji trijas je predstavljen megalodonskim krečnjacima.
Jurski sedimenti na području Žepe nemaju veliku rasprostranjenost. U juri su izdvojeni krečnjaci lijasa i stijene dijabaz-rožnačke formacije, te u manjoj mjeri naslage dogera i malma.
Stijene dijabaz-rožnačke formacije J pružaju se u okolini sela Vratar i Ribioc, u južnom dijelu, Laze i Ljubomišlje, u sjeverozapadnom, zatim u okolini sela Purtići i Borovac u sjevernom dijelu područja Žepe, te u uskom pojasu između sela Čavčići i Vrelo. Predstavljene su grauvaknim pješčarima, glincima, rožnacima, spilitima i rijetko karbonatnim stijenama.
Lijas J1 ima ograničeno rasprostranjenje u okolini sela Borovac, na sjeverozapadnom dijelu područja Žepe, te na manjem prostoru zapadno od sela Vratar. Ove naslage čine slojeviti, bankoviti i laporoviti krečnjaci.
Doger i malm J2,3 zastupljeni su na krajnjem sjeveru područja Žepe, u oblasti Javora i Radave. Ove naslage predstavljene su pješčarima, glincima, rožnacima, konglomeratima, brečama i dijabazima.
Kvartarne naslage na području Žepe zauzimaju značajno prostranstvo sa lijeve strane rijeke Žepe, od sela Krnići sve do njenog ušća u Drinu. Takođe se pojavljuju u okolini sela Pripečak, na istoku ovog područja.
Ove naslage se javljaju u vidu deluvijalnog ili deluvijalno-proluvijalnog zastora, a oko rijeke Žepe pojavljuju se mjestimično aluvijalni sedimenti.
Prilog 9. Geološka karta Žepe
(Izvor: Osnovna geološka karta 1:100 000, List Višegrad, Savezni geološki zavod, Beograd 1985., List Ljubovija, Savezni geološki zavod, Beograd 1975.)
Nema komentara:
Objavi komentar