Na formiranje tala najveći uticaj imaju fizičkogeografski faktori kao što su geološka građa, reljef, klima, vegetacija, vode i antropogeni uticaji. Tla na području Žepe pripadaju skupini automorfnih tala.
Najveće rasprostranjenje na području Žepe imaju kalkokambisol i mozaik kalkomelanosol-kalkokambisol na krečnjaku. Ovaj tip zemljišta rasprostranjen je u južnom dijelu Bokšanice, Vratara, Ribioca, doline Žepe, na prostoru od sela Žepe do sela Slap, te u sjevernom dijelu u oblasti planina Sijemač, Bukovik i Strmica.
Značajno rasprostranjenje imaju mozaici kalkomelanosol-luvisol, kalkokambisol-luvisol, kalkomelanosol-kalkokambisol-luvisol i kompleks rendzina-kalkokambisol-luvisol na krečnjaku i dolomitu. Rasprostranjeni su u zapadnom dijelu područja Žepe, u oblasti Devetaka, Tisovog brda, Dobrotuša, Prijeke gore, Međeđaka, Ratka i sela Laze i Borovac, te na krajnjem sjevernom dijelu u oblasti Radave.
Distrični kambisol na kiselim silikatnim stijenama je tip tla koji ima znatno manju rasprostranjenost, a zastupljen je u središnjem dijelu doline Žepe, od Laza i Borovca do Purtića i sela Žepe.
Prilog 14. Pedološka karta Žepe
(Izvor: Pedološka karta SR BiH, 1:500 000, Šumarski fakultet u Sarajevu, Geokarta, Beograd 1983. godine)
Nema komentara:
Objavi komentar