ZAKLJUČAK

Žepa se nalazi u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Pripada makroregiji Srednje Bosne i Gornjopodrinjskoj mezoregiji. U administrativno-političkom pogledu Žepa predstavlja Mjesnu zajednicu u sastavu općine Rogatica, koja pripada entitetu Republika Srpska. Zahvata površinu od 82 km², a prema posljednjem popisu imala je 2 441 stanovnika, sa prosječnom gustinom naseljenosti 29,8 st./km².

Geotektonski pripada zoni Unutrašnjih Dinarida, odnosno centralnom ofiolitskom kompleksu. Prostor je građen od stijena mezozojske, pretežno trijaske i jurske starosti u kojima dominiraju krečnjaci i dolomiti. 

Reljefno, područje Žepe pripada planinsko-kotlinskoj oblasti, a zahvata dolinu rijeke Žepe koja je usječena između planinskih morfostruktura Javora i Devetaka.

U najnižoj oblasti Žepe zastupljena je umjerenokontinentalana klima, koja sa porastom nadmorske visine prelazi u predplaninsku i planinsku klimu. Prema Kepenovoj klasifikaciji ovo je prostor Cfb i Cfc klimata.

Hidrografski, Žepa pripada slivu Crnog mora, a najznačajniji vodotok je rijeka Žepa, lijeva pritoka Drine.

Na području Žepe dominiraju automorfna tla, a najveće rasprostranjenje imaju kalkokambisol i mozaik kalkomelanosol-kalkokambisol na krečnjaku.

Vegetacijski pokrov je raznovrstan, a najviše su rasprostranjene šume bukve i jele sa smrčom.

O kontinuitetu naseljenosti područja Žepe još od prahistorijskog doba svjedoče brojni arheološki nalazi i kulturno-historijski spomenici, među kojima se posebno ističu srednjovjekovni stećci i grad Vratar, kao i kameni most iz turskog perioda.

Od 70-ih godina prošlog stoljeća Žepa je zbog ekonomskih razloga bila izrazito emigracijsko područje, a kao rezultat toga imala je intenzivan proces starenja stanovništva.

U nacionalnoj strukturi najbrojnije je bilo stanovništvo bošnjačke nacionalnosti.

Zbog ratnih dešavanja i progona stanovništva u periodu 1992-1995. u velikoj mjeri je izmijenjena demografska slika Žepe. Žepljaci su raseljeni po Federaciji Bosne i Hercegovine i inostranstvu. Na ovom području danas živi oko 350 stanovnika. Obnovljenu školu pohađaju samo tri đaka.

Mjesnoj zajednici Žepa pripada 13 sela, koja su tokom rata u potpunosti uništena. Obnova kuća i infrastrukture odvija se vrlo sporo, a današnje stanovništvo Žepe ulaže ogromne napore da obezbijedi opstanak na ovom prostoru.

U privrednom pogledu Žepa je slabo razvijeno područje. Tradicionalne djelatnosti su zemljoradnja i stočarstvo ekstenzivnog karaktera. Šume su vrlo značajano prirodno bogatstvo žepskog kraja, od čije je eksploatacije, zbog historijskih i političkih okolnosti, najmanje koristi imala Žepa. Ovo područje do 2005. godine nije imalo ni kvalitetne saobraćajne veze sa susjednim gradovima.

Poljoprivredna proizvodnja, posebno proizvodnja zdrave hrane, aktiviranje do sada neiskorištenih turističkih potencijala, uz potporu države i infrastrukturno opremanje, mogu biti šansa za privredni razvoj Žepe i održivi povratak njenih stanovnika.