Kretanje broja stanovnika
Površina područja Mjesne zajednice Žepa je 82 km², gdje je, prema posljednjem popisu 1991. godine, živjelo 2441 stanovnika, uz prosječnu gustinu naseljenosti 29,8 st./km²., a to je nešto manje od prosječne gustine naseljenosti općine Rogatica, koja iznosi 33,1 st./km².
Prema prvom zvaničnom popisu stanovništva 1879. godine, koji je izvršila Austrougarska, Žepa je imala status općine ili džemata, u okviru rogatičkog kotara i sarajevskog okružja. Tada je Žepa imala 974 stanovnika i gustinu naseljenosti 11,9 st./km².
Tabela 12. Broj stanovnika i gustina naseljenosti Žepe prema popisima stanovništva od 1879. do 1991. godine
Godina popisa | Broj stanovnika | Gustina naseljenosti st/km² |
1879. | 974 | 11,9 |
1885. | 1114 | 13,6 |
1895. | 1359 | 16,6 |
1910. | 1870 | 22,8 |
1921. | 1816 | 22,1 |
1931. | 3195 | 38,9 |
1948. | 2421 | 29,5 |
1953. | 3242 | 39,5 |
1961. | 3541 | 43,2 |
1971. | 3639 | 44,4 |
1981. | 3049 | 37,2 |
1991. | 2441 | 29,8 |
2008.* | 350 | 4,3 |
U narednom popisu stanovništva iz 1885. godine na području Žepe je živjelo 1114 stanovnika, uz prosječnu godišnju stopu porasta 2,23 %, dok je prosječna gustina naseljenosti iznosila 13,6 st./km². Prema popisu stanovništva 1895. godine Žepa je imala 1359 stanovnika i stopu porasta 1,98 %. Iste godine prosječna gustina naseljenosti je bila 16,6 st./km². Porast broja stanovnika se bilježi sve do 1910. godine, kada je na području Žepe živjelo 1870 stanovnika, uz stopu porasta 2,11 % i prosječnu gustinu naseljenosti 22,8 st./km².
Popis 1921. godine izvršila je Kraljevina Jugoslavija. Žepa je tada imala 1816 stanovnika sa prosječnom gustinom naseljenosti 22,1 st./km². U ovom periodu bilježi se smanjenje broja stanovnika -0,26 % godišnje, što je neposredna posljedica stradanja i iseljavanja stanovništva tokom Prvog svjetskog rata.
Međutim, u narednom popisnom periodu bilježi se izrazito visok porast broja stanovnika, tako da je na području Žepe 1931. godine živjelo 3195 stanovnika, uz vrlo visoku prosječnu godišnju stopu porasta 5,50 %. Prosječna gustina naseljenosti, prema ovom popisu, iznosila je 38,9 st./km².
Tabela 13. Prosječne godišnje promjene broja stanovnika i prosječne godišnje stope promjene stanovnika Žepe prema popisima stanovništva od 1879. do 1991. godine
Period | Promjena boja stanovnika | Prosječan godišnji porast/pad stanovništva | Prosječna godišnja stopa porasta/pada st. (%) |
1879.- 1885. | 140 | 23,3 | 2,23 |
1885.- 1895. | 245 | 24,5 | 1,98 |
1895.- 1910 | 511 | 34,1 | 2,11 |
1910.- 1921. | - 54 | - 4,9 | - 0,26 |
1921.- 1931. | 1379 | 137,9 | 5,50 |
1931.- 1948. | - 1037 | - 54,6 | - 1,86 |
1948.- 1953. | 821 | 164,2 | 5,79 |
1953.- 1961. | 299 | 37,4 | 1,10 |
1961.- 1971. | 98 | 9,8 | 0,27 |
1971.- 1981. | - 590 | - 59,0 | - 1,76 |
1981.- 1991. | - 608 | - 60,8 | - 2,21 |
1991.-2008. | -2091 | -123 | - 8,83 |
Naredni popisi stanovništva pokazuju kontinuirani porast broja stanovnika. Po popisu 1953. godine Žepa je imala 3242 stanovnika, uz vrlo visoku stopu porasta 5,79 %. Prema narednom popisu 1961. godine u Žepi je živjelo 3541 stanovnik, što znači da je prosječna godišnja stopa porasta nešto manja i iznosi 1,10 %. Najveći broj stanovnika Žepa je imala 1971. godine, i to 3639, sa još nižom stopom porasta nego ranije, a ona je iznosila 0,27 %.
Nakon ovog popisa broj stanovnika je u stalnom opadanju, pa je prema popisu 1981. godine u Žepi živjelo 3049 stanovnika, uz stopu opadanja -1,76 %, a prema popisu 1991. godine broj stanovnika je 2441, i prosječna godišnja stopa opadanja -2,21 %.
U periodu od 1991. godine pa sve do danas nema kontinuiranog praćenja kretanja broja stanovnika na području Žepe.
Prirodno kretanje stanovništva
Budući da nema publikovanih statističkih podataka o prirodnom kretanju stanovništva Žepe, ono se može prikazati na osnovu podataka Mjesnog ureda u Žepi o broju rođenih i umrlih u periodu od 1971. do 2008. godine.
Tabela 14. Prirodno kretanje stanovništva Žepe od 1971. do 1991. godine
Godina popisa | Opća stopa nataliteta u ‰ | Opća stopa mortaliteta u ‰ | Opća stopa prirodnog priraštaja u ‰ |
1971. | 26,9 | 7,1 | 19.8 |
1981. | 18,0 | 7,5 | 10.5 |
1991. | 15,3 | 7.0 | 8,3 |
2008.* | 1,1 | 22,8 | -21,7 |
Općenito se mogu izdvojiti tri tipa nataliteta, i to: niski (do 15 ‰), srednje visoki (15-25 ‰) i visoki (više od 25 ‰).
Prirodni priraštaj se dijeli na: vrlo visoki (viši od 20 ‰), visoki (15-20 ‰), umjereni (5-14 ‰) i niski ( manje od 5 ‰).
Kao rezultat opadanja nataliteta, prirodni priraštaj je u kontinuiranom padu, sa visoke stope od 19,8 ‰ 1971. godine, na umjerenu od 8,3 ‰ 1991. godine, a danas je negativan, što je rezultat značajnog porasta mortaliteta zbog ratnih dešavanja i promjena dobne strukture stanovništva.
Mehaničko kretanje stanovništva
Migracije su, zbog burnog društveno-historijskog razvoja, važno obilježje stanovništva Žepe. Ovo stanovništvo je kroz historiju bilo izloženo raznim osvajačima, razaranjima i progonima. Veliki talasi iseljavanja iz Žepe desili su se za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata.
Dinamičan proces industrijalizacije nakon Drugog svjetskog rata uvjetovao je vrlo intenzivno premještanje stanovništva iz agrarnih područja u industrijska, odnosno iz sela u gradove. Ovaj migracioni proces zahvatio je i područje Žepe. Zbog toga ogroman broj njenih stanovnika, sedamdesetih i osamdesetih godina 20-tog stoljeća, napušta poljoprivrednu djelatnost i nalazi zaposlenje u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima u gradovima kao što su Rogatica, Sarajevo i drugi gradovi. To je i najvažniji uzrok kontinuiranog opadanja ukupnog broja stanovnika Žepe od 1971. do 1991. godine.
Pored toga, emigracije stanovništva Žepe su bile usmjerene i prema inostranstvu. Na osnovu popisnih podataka, sa ovog područja su 1971. godine bila 32 radnika na privremenom radu u inostranstvu, 1981. godine 42, a 1991. godine 20 radnika.
Žepa je bila i područje velikih dnevnih migracija, jer su učenici iz okolnih sela dolazili u Žepu, radnici iz žepskih sela radili su u Han-Pijesku, Rogatici i Budeti, a učenici srednjih škola pohađali su nastavu u školama u Rogatici.
Najveći talas migracija stanovništva Žepu je pogodio tokom rata, od 1992. do 1995. godine. U Žepi je početkom rata utočište našlo nekoliko hiljada stanovnika prognanih sa područja općina Rogatica, Han-Pijesak, Višegrad i Srebrenica.
Nakon pada Žepe cjelokupno stanovništvo bošnjačke nacionalnosti je prognano. To stanovništvo danas živi na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine, mnogih zemalja Evrope, SAD-a, Kanade, i Australije.
Nema pouzdanih podataka koliko je njih u Bosni i Hercegovini, a koliko u inostranstvu, ali je sasvim izvjesno da će ih se malo vratiti na ove prostore. Skoro da nema porodice sa područja Žepe iz koje danas neko ne živi u inostranstvu. Nije rijedak slučaj da su kompletne porodice napustile svoja ognjišta i svoju domovinu.
Strukture stanovištva
Polna struktura stanovništva
Podaci o kretanju broja muškog i ženskog stanovništva na području Žepe ukazuju na njihov neravnomjeran odnos. Na osnovu podataka iz tabele vidi se da je procentulno učešće muškog stanovništva, u popisima od 1879. do 1931. godine, bilo veće u odnosu na žensko stanovništvo, ali u svim narednim popisima procentualno učešće ženskog stanovništva je veće od učešća muškog stanovništva.
Tabela 15. Polna struktura stanovništva Žepe prema popisima stanovništva od 1879. do 1991. godine
Godina popisa | Ukupan broj stan. | Muško stanovn. | Muško stan. U % | Koeficujent maskuliniteta | Žensko stanovn. | Žensko stan. U % | Koeficujent feminiteta |
1879. | 974 | 508 | 52,1 | 109,0 | 466 | 47,9 | 91,7 |
1885. | 1114 | 594 | 53,3 | 116,0 | 512 | 46,7 | 86,2 |
1895. | 1359 | 744 | 54,7 | 120,9 | 615 | 45,3 | 82,7 |
1910. | 1870 | 1013 | 54,2 | 118,2 | 857 | 45,8 | 84,6 |
1921. | 1816 | 957 | 52,7 | 111,4 | 859 | 47,3 | 89,7 |
1931. | 3195 | 1646 | 51,5 | 106,3 | 1549 | 48,5 | 94,1 |
1948. | 2421 | 1169 | 48,3 | 93,4 | 1252 | 51,7 | 107,1 |
1953. | 3242 | 1620 | 49,97 | 99,9 | 1622 | 50,03 | 100,1 |
1961. | 3541 | 1746 | 49,3 | 97,3 | 1795 | 50,7 | 102,8 |
1971. | 3639 | 1783 | 49,0 | 96,1 | 1856 | 51,0 | 104,1 |
1981. | 3049 | 1504 | 49,3 | 97,3 | 1545 | 50,7 | 102,7 |
1991. | 2441 | 1213 | 49,7 | 98,8 | 1228 | 50,3 | 101,2 |
2008. | 350 | 165 | 47,1 | 89,2 | 185 | 52,9 | 112,1 |
Oscilacije u odnosu muškog i ženskog stanovništva su posljedica nestabilnih historijskih prilika, kao što su Prvi i Drugi svjetski rat, u kojima je više stradalo muško stanovništvo. Tako je nakon Prvog svjetskog rata broj muškog stanovništva, u odnosu na ukupno stanovništvo, smanjen sa 54,2 % u 1910. godini na 52,7 % u 1921. godini. Istovremeno je koeficijent maskuliniteta opao sa 118,2 u 1910. godini na 111,4 u 1921. godini.
Do smanjenja broja muškog stanovništva, u odnosu na ukupno stanovništvo, dolazi i u toku Drugog svjetskog rata sa 51,5 % u 1931. godini, na 48,3 % u 1948. godini. Koeficijent maskuliniteta opada u istom periodu sa 106,3 na 93,4.
Prema podacima popisa 1953. godine vidljiva je uravnoteženost polne strukture, jer je udio muškog 49,97 %, a udio ženskog stanovništva 50,03 %. Koeficijent maskuliniteta iznosio je 99,9, a koeficijent feminiteta 100,1.
U svim narednim popisima udio muškog stanovništva je manji u odnosu na žensko stanovništvo, a to je, pored ostalog, rezultat i intenzivnijih emigracija muškog stanovništva sa područja Žepe.
Prema podacima Mjesnog ureda današnja polna struktura je neuravnotežena, jer je udio muškog 47,1 %, a ženskog stanovništva 52,9 %. Dobna struktura stanovništva
Dobna struktura je vrlo značajna osobina sastava stanovništva, jer pokazuje potencijalnu vitalnost i biodinamiku stanovništva nekog prostora.
S obzirom na dob, stanovništvo se dijeli na mlado od 0 do 19 godina, zrelo od 20 do 59 godina i staro 60 i više godina.
Tabela 16. Dobna struktura stanovništva Žepe prema popisima stanovništva 1961,1971,1981. i 1991. god.
Godina popisa | Ukupan broj stan. | Mlado | Zrelo | Staro | |||
0-19 | % | 20-64 | % | 65 i više | % | ||
1961. | 3541 | 1821 | 51,43 | 1604 | 45,30 | 116 | 3,27 |
1971. | 3639 | 1824 | 50,12 | 1646 | 45,23 | 169 | 4,65 |
1981. | 3049 | 1250 | 41,00 | 1622 | 53,20 | 177 | 5,80 |
1991. | 2441 | 742 | 30,40 | 1376 | 56,37 | 323 | 13,23 |
2008. | 350 | 25 | 7,1 | 195 | 55,7 | 130 | 37,1 |
Na osnovu podataka iz tabele može se zaključiti da se na području Žepe udio mladog stanovništva kontinuirano smanjuje, a istovremeno se zapaža porast zrelog i posebno starog stanovništva. To je neposredna posljedica opadanja stope nataliteta, ali i emigracionih kretanja mlade i zrele dobne skupine.
Udio mladog stanovništva se smanjuje sa 51,43 %, koliko je bilo 1961. godine, na 30,4 % ukupnog stanovništva po popisu iz 1991. godine. Udio zrelog stanovništva je porastao sa 45,3 % u 1961. godini na 56,37 % u 1991. godini. Evidentan je i porast udjela starog stanovništva sa 3,27 %, koliko je bilo 1961. godine, na 13,23 %, koliko je bilo 1991. godine.
Dakle, prema podacima iz 1991. godine stanovništvo Žepe se općenito može smatrati starim stanovništvom, jer dobna skupina starog stanovništva čini 13,23 % od ukupnog.
Starim se smatra ono stanovništvo u kojem dobna skupina starog stanovništva čini više od 12 % ukupnog stanovništva.
Današnja dobna struktura stanovništva Žepe je u velikoj mjeri izmijenjena. Samo 25 stanovnika pripada skupini mladog, 195 skupini zrelog, a čak 130 stanovnika skupini starog stanovništva.
Tabela 17. Dobna struktura muškog i ženskog stanovništva Žepe prema popisima od 1961. do 1991. god.
Godina popisa | Ukupan broj stan. | Mlado | Zrelo | Staro | |||
Muško % | Žensko % | Muško % | Žensko % | Muško % | Žensko % | ||
1961. | 3541 | 25,70 | 25,73 | 22,19 | 23,10 | 1,41 | 1,86 |
1971. | 3639 | 24,48 | 25,47 | 22,29 | 22,94 | 2,09 | 3,71 |
1981. | 3049 | 20,69 | 20,30 | 25,85 | 27,35 | 2,79 | 3,01 |
1991. | 2441 | 15,18 | 15,22 | 28,88 | 27,49 | 5,73 | 7,50 |
U tabeli su prikazani podaci o promjenama u dobnoj strukturi muškog i ženskog stanovništva u periodu od 1961. do 1991. godine. Kod muškog stanovništva u ovom periodu udio mladog stanovništva se smanjio sa 25,70 % na 15,18 % u odnosu na ukupno stanovništvo, dok je u istom periodu došlo do porasta udjela zrelog stanovništva sa 22,19 % na 28,88 % i starog stanovništva sa 1,41 % na 5,73 %. Kod ženskog stanovništva udio mladog stanovništva se smanjio sa 25,73 % na 15,22 %, dok se povećao udio zrelog stanovništva sa 23,10 % na 27,49 %, a posebno starog stanovništva sa 1,86 % na 7,50 %.
Tabela 18. Dobna struktura stanovništva Žepe prema popisu stanovništva 1981. godine izdvojeno po petogodišnjim skupinama
Ukupno | 0-4 | 5-9 | 10-14 | 15-19 | 20-24 | 25-29 | 30-34 | 35-39 | 40-44 | 45-49 | 50-54 | 55-59 | 60-64 | 65-69 | 70-74 | >75 | |
Ukupno | 3049 | 264 | 273 | 320 | 393 | 296 | 222 | 166 | 139 | 168 | 224 | 199 | 124 | 84 | 51 | 57 | 69 |
Muškarci | 1504 | 133 | 133 | 164 | 201 | 146 | 98 | 78 | 65 | 95 | 113 | 101 | 64 | 28 | 22 | 36 | 27 |
Žene | 1545 | 131 | 140 | 156 | 192 | 150 | 124 | 88 | 74 | 73 | 111 | 98 | 60 | 56 | 29 | 21 | 42 |
Dobno-spolna struktura stanovništva Žepe prema popisu 1981. godine, izdvojena po petogodištima, pokazuje veću brojnost muškog stanovništva u skupinama 0-4, 10-14, 15-19, 40-44, 45-49, 50-54, 55-59 i 70-74 godine. U ostalim dobnim skupinama veću brojnost imaju žene. Najveće razlike u korist muškog stanovništva su u dobnim skupinama 70-74 i 40-44 godine. Najveće razlike u korist ženskog stanovništva su u dobnim skupinama od 60-64 i preko 75 godina.
Tabela 19. Dobna struktura stanovništva Žepe prema popisu stanovništva 1991. godine izdvojeno po petogodišnjim skupinama
Ukupno | 0-4 | 5-9 | 10-14 | 15-19 | 20-24 | 25-29 | 30-34 | 35-39 | 40-44 | 45-49 | 50-54 | 55-59 | 60-64 | 65-69 | 70-74 | >75 | |
Ukupno | 2441 | 141 | 169 | 213 | 219 | 196 | 162 | 140 | 152 | 142 | 104 | 143 | 165 | 170 | 102 | 50 | 171 |
Muškarci | 1213 | 63 | 81 | 112 | 112 | 109 | 97 | 61 | 65 | 73 | 45 | 81 | 83 | 91 | 48 | 16 | 76 |
Žene | 1228 | 78 | 88 | 101 | 107 | 89 | 65 | 79 | 87 | 69 | 59 | 62 | 82 | 79 | 54 | 34 | 95 |
Dobno-spolna struktura stanovništva Žepe prema popisu 1991. godine, izdvojena po petogodištima, pokazuje veću brojnost muškog stanovništva u skupinama 10-14, 15-19, 20- -24, 25-29, 40-44, 50-54, 55-59 i 60-64 godine. U ostalim dobnim skupinama veću brojnost imaju žene. Najveće razlike u korist muškog stanovništva su u dobnim skupinama 20-24 i 25--29 godina. Najveće razlike u korist ženskog stanovništva su u dobnim skupinama od 70-74 i preko 75 godina.
Nacionalna struktura stanovništva
Prema popisima 1971, 1981. i 1991. godine Žepa ima vrlo homogenu nacionalnu strukturu. Naime, većinu stanovništva čine Bošnjaci. Po popisu 1991. godine Bošnjaka (tada Muslimana) bilo je 2316, što čini 94,88 % od ukupnog stanovništva Žepe. Na stanovništvo srpske nacionalnosti otpadalo je 4,26 %, odnosno 104 stanovnika, na Jugoslovene 0,33 %, odnosno 8 stanovnika, a na ostale 0,53 % ili 13 stanovnika. Pripadnika hrvatske nacionalnosti na području Žepe nije bilo.
Tabela 20. Nacionalna struktura stanovništva Žepe prema popisima stanovništva 1971, 1981. i 1991. god.
Godina popisa | Ukupan broj stan. | Bošnjaci | Srbi | Hrvati | Jugosloveni | Ostali | |||||
Broj | % | Broj | % | Broj | % | Broj | % | Broj | % | ||
1971. | 3639 | 3444 | 94,64 | 180 | 4,95 | 0 | 0,00 | 0 | 0,00 | 15 | 0,41 |
1981. | 3049 | 2890 | 94,78 | 129 | 4,23 | 2 | 0,06 | 14 | 0,46 | 14 | 0,46 |
1991. | 2441 | 2316 | 94,88 | 104 | 4,26 | 0 | 0,00 | 8 | 0,33 | 13 | 0,53 |
2008. | 350 | 290 | 82,86 | 60 | 17,14 | 0 | 0,00 | 0 | 0,00 | 0 | 0,00 |
Kao posljedica ratnih dešavanja od 1992. do 1995. godine, nacionalna struktura stanovništva Žepe je znatno izmijenjena. Većinsko bošnjačko stanovništvo je izbjeglo u druga mjesta u Bosni i Hercegovini i u inostranstvo.
Ekonomska struktura stanovništva
Područje Žepe je, prema podacima popisa stanovništva 1953, 1961, 1971. i 1981. godine, imalo najveći procenat izdržavanog stanovništva, koji je sporo i kontinuirano opadao tokom cijelog ovog perioda, sa 64,4 % na 61,8 %.
Procentualno učešće aktivnog stanovništva je raslo sve do 1971. godine, sa 34,7 % na 35,7 %, od kada započinje njegovo opadanje, tako da je 1981. godine iznosilo 34,6 %. Kategorija lica sa prihodima bilježi kontinuirani rast sa 0,92 % na 3,54 %.
Tabela 21. Ukupno, aktivno i poljoprivredno stanovništvo Žepe u periodu od 1953. do 1981. godine
1953. | 1961. | 1971. | 1981. | |
Ukupno stanovništvo | 3242 | 3541 | 3639 | 3049 |
Aktivno stanovništvo | 1125 | 1254 | 1300 | 1056 |
Učešće aktivnog stanovništva u ukupnom (%) | 34,7 | 35,4 | 35,7 | 34,63 |
Lica sa ličnim prihodom | 30 | 41 | 77 | 108 |
Učešće lica sa ličnim prihodom u ukupnom (%) | 0,92 | 1,16 | 2,12 | 3,54 |
Izdržavano stanovništvo | 2087 | 2246 | 2262 | 1885 |
Učešće izdržavanog stanovništva u ukupnom (%) | 64,4 | 63,4 | 62,2 | 61,8 |
Poljoprivredno stanovništvo | 2205 | 2836 | 2739 | 2158 |
Aktivno poljoprivredno stanovništvo | 893 | 1004 | 941 | 737 |
Učešće poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu (%) | 60,01 | 80,1 | 75,3 | 70,8 |
Učešće aktivnog poljoprivrednog u ukupnom aktivnom stanovništvu (%) | 79,4 | 80,06 | 72,4 | 69,8 |
Posmatrano prema djelatnostima, najveći dio aktivnog stanovništva je zaposlen u poljoprivredi. Učešće poljoprivrednog stanovništva je od 1961. godine u postepenom opadanju. Na drugom mjestu je šumarstvo, dok je učešće aktivnog stanovništva u ostalim djelatnostima veoma slabo.
Visok udio aktivnog stanovništva u primarnom sektoru djelatnosti svjedoči o ekstenzivnosti privrede na području Žepe.
Obrazovna struktura stanovništva
Obrazovna struktura stanovništva Žepe je relativno nepovoljna. Ona se ogleda u slabijem stupnju obrazovanja starijeg stanovništva. Škola u Žepi je izgrađena 1933. godine i od tada se može govoriti o nekom kontinuiranom obrazovanju stanovništva. Na području Žepe, osim ove osmogodišnje, postojale su i tri četverogodišnje škole, u selima Pripečak, Vratar i Laze. Međutim, podaci o broju nepismenih, iz popisa stanovništva, su poražavajući. Naime, prema popisu 1961. godine nepismenog stanovništva je bilo 53,5 % od ukupnog stanovništva starijeg od 10 godina. Prema popisu 1971. bilo je 53,9 % nepismenog stanovništva starijeg od 10 godina. Od tada se pismenost kreće u pozitivnom smjeru, pa je 1981. godine nepismenih, starijih od 10 godina, bilo 42, 8 %, a 1991. godine 28,9 %. Prema svim popisima žensko stanovništvo je činilo preko 65 % nepismenog stanovništva.
Statistički podaci o školskoj spremi stanovništva Žepe publikovani su samo za 1961. godinu. Prema tim podacima jasno je da je obrazovna struktura stanovništva bila veoma nepovoljna, jer je čak 1786 stanovnika bilo bez školske spreme, dok sa višom ili visokom školom nije bilo stanovnika.
Nakon 1971. godine obrazovna struktura je postajala sve povoljnija, iako je stanovništvo, koje je sticalo srednju, višu i visoku spremu, većinom emigriralo sa područja Žepe radi zaposlenja u drugim gradovima.
Danas u Bosni i Hercegovini žive desetine profesora, inženjera, ljekara i drugih visoko obrazovanih lica rođenih na području Žepe. Među njima je i pet doktora nauka.
Tabela 22. Školska sprema stanovništva Žepe starijeg od 10 godina prema popisu 1961. godine
Ukupno | Školska sprema | ||||||||
bez školske spreme | 4 razreda osno-vne škole | osno-vna škola | škole za kvalif. i visoko kvalif. radnike | škole za srednji stručni kadar | gimna-zija | više škole | Fakult. Visoke škole i akade-mije | nepo-znato | |
2452 | 1786 | 651 | 5 | 5 | 4 | 1 | - | - | - |
Skolski primjer etnickog ciscenja.
OdgovoriIzbriši